Lanterne na markama – Grebeni, Glavat, Daksa i Sveti Andrija

Posted on 6/12/2015 by with 0 comments

Početak ljeta Hrvatska pošta tradicionalno će obilježiti puštanjem u optjecaj prigodnih poštanskih maraka iz jedne od najljepših i najupečatljivijih serija, „Svjetionici“. Prigodne poštanske marke bit će u optjecaju od 10. lipnja 2015. godine, a tiskane su u arčićima od 10 maraka te je izdana i prigodna omotnica prvog dana (FDC). Naklada prigodnih maraka je 100 000 primjeraka po motivu, a marke krase svjetionici Daksa, Grebeni, Sveti Andrija i Glavat. Autor maraka je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba. Autori fotografija svjetionika su Andrija Carli (Daksa i Glavat), Damir Fabijanić (Sveti Andrija) i Mario Romulić (Grebeni). Marke iz serije „Svjetionici“ mogu se kupiti i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte na adresi www.epostshop.hr. Žig prvog dana bit će u uporabi 10. i 11. lipnja 2015. godine u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.

  • Daksa (marka nominalne vrijednosti 2,80 kn) najistočniji je otok Elafitske skupine, 400 metara zračne linije od hotelskog naselja Babin kuk, a dvije nautičke milje od dubrovačke luke Gruž. Obrastao mediteranskom vegetacijom, otočić je dug 580 metara i širok 100 do 180 metara. Najviši vrh otočića je 24 metra nad morem. Ostatci svjetioničarske zgrade na zapadnoj obali Dakse svjedoče da je ondje sagrađen jedan od najmanjih jadranskih svjetionika. Oporukom iz 1281. godine dubrovački plemić Sabin Getaldić, koji je financirao gradnju crkve i samostana na Daksi, koja je bila njegovo vlasništvo, poklanja ih crkvi. Godine 1871. Austro-Ugarska kupuje otočić od franjevaca te na njemu 1872. godine gradi svjetionik. Već desetljećima na Daksi nema svjetioničara. Domet svjetla je 10 nautičkih milja. Rad je automatiziran i prati se daljinskim nadzorom. Daksa
  • Glavat (marka nominalne vrijednosti 3,10 kn) u svom okruženju ima dvadesetak otočića, hridi i pličina zbog čega je Austro-Ugarska ondje i sagradila svjetionik. Svjetlo svjetionika Glavat dometom od 22 nautičke milje obilježava istočni rub Lastovskog arhipelaga. Godine 1884. sagrađen je na najvišem otočnom platou, 22 metra nad morem. Svjetlo u kuli rotira 45 metara visoko nad morem. Dvjesto dvadeset četvornih metara stambene površine Glavat svrstava među najveća svjetioničarska zdanja na Jadranu. Svjetlo je automatizirano devedesetih godina 20. stoljeća, kada je povučena ljudska posada. Nakon obnove objekta na Glavatu opet boravi svjetioničar. Legenda koja se povezuje s nastankom otočića Glavata kazuje o dilemama bogova s grčkog Olimpa. Tako se bogovi u jednoj svađi nisu mogli odlučiti koji je otok ljepši: Lastovo, Mljet ili Korčula. Posejdon tada pošalje svojeg pobočnika da provjeri na licu mjesta. Pobočnik je zadivljen danima promatrao otoke s ruba Vrhovnjaka. Posejdon se na njega naljuti i pretvori ga u otočić – Glavat.Glavat
  • Grebeni (marka nominalne vrijednosti 4,60 kn) obuhvaćaju polukružne formacije hridi koje se prostiru južno od otočića Dakse. Od najistočnije hridi u nizu do obale pruža se za plovidbu opasan podmorski prag zbog čega je ova lokacija odabrana za gradnju svjetionika. Na površinom najvećoj hridi 1872. godine sagrađen je svjetionik. Gradnja je tekla usporedno s gradnjom svjetionika na Daksi. Svjetionik Grebeni svjetlosnim snopom koji se vidi 10 nautičkih milja daleko obilježava plovni put do obalnog svjetla na rtu Bezdanj otoka Koločepa. Svjetionik je danas potpuno obnovljen i koristi se i u turističke svrhe. Svjetionik Grebeni danas je jedan od turističkih simbola Dubrovnika. Solarni paneli osiguravaju potrebnu energiju, a kišnica puni cisternu pod zgradom. Svjetlo je automatizirano i pod daljinskim nadzorom tako da je turistima tijekom boravka na Grebenima osigurana potpuna intima.Grebeni
  • Sveti Andrija (marka nominalne vrijednosti 6,50 kn) najjužniji je otok Elafitske skupine dug 400 metara, na najširem dijelu ima 80 metara, a šest nautičkih milja dijeli ga od Dubrovnika. Najbliži mu je dvije milje udaljen Lopud. Otok je proglašen ornitološkim rezervatom jer se na njemu zadržavaju jata ptica selica. Svjetionik je sagrađen 1873. godine na najvišem otočnom platou, a svjetlosni snop vidi se 12 nautičkih milja daleko. Svjetlo u kuli rotira 69 metara visoko nad morem. Od gradnje svjetionika do danas na svjetioniku je uvijek boravila posada. Danas uz svjetioničara u prizemlju u toplijem dijelu godine na katu u uređenom apartmanu mogu boraviti i turisti.Sv. Andrija

Leave a Reply

« Back home