Najniža razina arktičkog leda u povijesti znači nevolje za arktički biljni i životinjski svijet

Posted on 3/26/2016 by with 0 comments

Nakon rekordno tople zime na Arktiku, arktički ledeni pokrivač smanjio se na rekordno nisku razinu. Dana 2. ožujka arktički led dosegao je novi apsolutni minimum pokrivajući tek 14,478 milijuna km2. Ako se količina leda ove godine više ne poveća, to će biti najmanja količina arktičkog leda ikad zabilježena u povijesti.

Maksimalno niska razina leda ima velik utjecaj na arktički biljni i životinjski svijet. Nove majke polarnih medvjeda, koje su dobile mladunčad tijekom ove zime, izlaze iz brloga i nakon dugog posta potreban im je brz pristup ledu kako bi se nahranile i vratile snagu.

„Ova godine je najekstremnija godina koju sam ikada vidio“, rekao je Jon Aars, istraživač polarnih medvjeda s norveškog Polarnog instituta, čiji terenski rad na norveškom arhipelagu Svalbard djelomično podržava WWF.Aars očekuje da će ovog proljeća uočiti manje ženki polarnog medvjeda kako stižu do obala iz svojih brloga. „Situacija je vrlo loša u istočnim dijelovima arhipelaga, gdje smo tradicionalno imali najviše brloga. To znači da je medvjedima vrlo teško doći do tih područja“, rekao je Aars, koji također očekuje da će se niska razina leda odraziti i na tuljane, glavni plijen polarnih medvjeda, koji trebaju led kako bi okotili svoje mlade.

„Ovu godinu obilježava još jedna mračna statistika kontinuiranog nestanka arktičkog leda, s velikim posljedicama za biljni i životinjski svijet te vrjemenske prilike u sjevernoj hemisferi“, rekla je Samantha Smith, voditeljica WWF-ove inicijative za globalnu klimu i energiju. „Ako nam je bio potreban podsjetnik, dobili smo ga: vlade, tvrtke i gradovi moraju odmah početi djelovati na ispunjenju svojih klimatskih obveza usvojenih na pregovorima UN-a u prosincu“.

Krajem prošle godine, vlade su na sastanku održanom u Parizu usvojile sporazum koji postavlja temelje za dugoročne dobrovoljne napore u borbi protiv klimatskih promjena. Pariški sporazum obuhvaća dugoročni cilj ograničavanja porasta temperature daleko ispod 2 °C i referencu na cilj od 1.5 °C. Time su vlade poslale snažan signal da su se obvezale slijediti najnoviju znanost.Polarni medvjed

Pariški sporazum je prvi sporazum koji spaja sve narode u zajedničkom cilju borbe protiv klimatskih promjena na temelju svojih povijesnih, sadašnjih i budućih odgovornosti.

„Kako pokazuju najnovija znanstvena saznanja o Arktiku, ne postoji alternativa za provedbu klimatskih obveza. Moramo zaustaviti konstantno uništavanje osjetljivih ekosustava našeg planeta i početi graditi novu i obnovljivu budućnost“, rekla je Smith.

Prošli tjedan, Kanada i Sjedinjene Američke Države složili su se za provedbu nekoliko inicijativa za Arktik, naglašavajući potrebu poduzimanja akcija za ublažavanje klimatskih promjena i na očuvanje Arktika kako bi se smanjio utjecaj promjena kojima svjedočimo.

Vlade će se sastati 22. travnja u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, kako bi stavile prve potpise na novi globalni klimatski sporazum. Toga dana obilježava se i Danom planeta Zemlje.

Leave a Reply

« Back home